Upravljanje zgradom obuhvaća sve poslove vezane uz održavanje zgrade. Poslove vezane uz upravljanje zgradom suvlasnici povjeravaju upravitelju, a odluke koje se odnose na održavanje zgrade donose suvlasnici. Suvlasnici međusobne odnose uređuju međuvlasničkim ugovorom.
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima suvlasnici višestambenih zgrada uređuu međusobne odnose, određuju upravitelja, ovlaštenog predstavnika stanara te iznos zajedničke pričuve. Međuvlasnički ugovor mora biti potpisan od strane suvlasnika koji zajedno imaju više od 50% vlasništva.
Ovlašteni predstavnik stanara (OPS) je osoba koja je na temelju međuvlasničkog ugovora izabrana da zastupa suvlasnike prema upravitelju i trećim osobama za poslove koji su vezani uz zajedničke dijelove i uređaje zgrade. OPS vodi brigu o provođenju kućnog reda i naplati zajedničke pričuve. OPS je izabran na temelju odluke natpolovične većine suvlasnika u međuvlasničkom ugovoru, a istom odlukom može se odrediti i honorarna naknada predstavniku stanara.
Članak 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima: Zajednička pričuva je namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj po nalogu ovlaštenog predstavnika stanara. Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici su dužni uplaćivati najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnoga dijela, godišnje. Sredinom 2019. godine izglasan je najnoviji Podatak o etalonskoj cijeni građenja, koja iznosi 6.000 kn/m2. Sukladno tome suvlasnici su dužni uplaćivati minimalno 2,70 kn/m2. Suvlasnici su ponekad u zabludi da je minimalni iznos pričuve 1,54 kn/2, a to je bio minimalni iznos pričuve 1997. dok je etalonska cijena građenja bila 3.400 kn/m2. Važno je naglasiti da suvlasnici uplaćuju sredstva na SVOJ račun i njime slobodno mogu raspolagati u skladu s međuvlasničkim ugovorom. Iznos pričuve od 1,54 kn/m2 danas jedva da je dovoljan za plaćanje redovnih troškova čišćenja i održavanja zgrade, zajedničke električne energije, naknade banci i upravitelju.
Sredstvima zajedničke pričuve plaćaju se redovni troškovi održavanja zgrade, čišćenje zajedničkih dijelova zgrade, servis protupožarne opreme, električne energije u zajedničkim dijelovima zgrade, servis dizala, naknada banci, naknada upravitelju, odvjetnički troškovi, dimnjačarske usluge. Ukoliko suvlasnici žele ići u energetsku obnovu zgrade sredstvima pričuve plaćaju se troškovi: izrada projektne dokumentacije i energetskog certifikata zgrade, rekonstrukcija krova, postavljanje fasade, zamjena stolarije. Energetska obnova može se financirati vlastitim sredstvima zgrade, kreditom ili sufinanciranjem pomoću Fonda za očuvanje okoliša i energetsku učinkovitost. Fond u tome slučaju sufinancira 60% iznosa radova energetske obnove zgrade, a sufinanciranje se odnosi i na individualnu stolariju po stanu. Zgrade kojima smo putem Fonda obnovili fasadu imaju maksimalni iznos pričuve od 4kn/m2, a s druge strane imaju uštedu na režijama za grijanje/hlađenje oko 50% obzirom na razdoblje prije obnove.
Jedan od osnovnih preduvjeta je redovno plaćanje pričuve. Redovna naplativost pričuve bitna je za ishođenje kredita i odobrenje sufinanciranja od strane Fonda. Prvi korak u energetskoj obnovi zgrade je izrada izvješća o energetskom pregleda zgrade. Energetskim pregledom odredi se trenutni energetski certifikat zgrade, trenutna potrošnja energenata zgrade i mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se poboljšala energetska učinkovitost. Slijedi izrada glavnog projekta koji se sastoji od tehničke dokumentacije, nacrtne dokumentacije i troškovnika u kojem su opisani svi potrebni materijali i radovi s potrebnim količinama i cijenama. Dokumentaciju za energetsku obnovu izrađujemo u suradnji s ovlaštenim projektantskim uredima koji iza sebe imaju zavidne reference.
Copyright © 2024 | WordPress Theme by MH Themes